U današnjem članku vam pišemo na temu čišćenja jastuka na kojima su se pojavile žute mrlje od znoja. Postoje tri jednostavna načina koja mogu pomoći da jastuci ponovo izgledaju urednije i imaju svježiji miris.
Čista i mirisna posteljina mnogima je jedan od najljepših dijelova odmora, ali se na jastucima s vremenom mogu pojaviti tragovi koje nije lako ukloniti običnim pranjem. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja tokom ljeta, kada su noći tople, a znojenje pojačano. Čovjek se ujutro probudi, skine jastučnicu i primijeti da su se na njoj ili na samom jastuku pojavile žućkaste fleke.
Iako se obično nazivaju mrljama od znoja, njihov nastanak može biti povezan s više stvari. Tokom spavanja na tkanini ostaju masnoće s kože, sitne čestice kože, znoj, ostaci kreme za lice, proizvoda za kosu i šminke. Sve se to postepeno uvlači u vlakna jastučnice, a kasnije može dospjeti i do punjenja jastuka. Kada se naslage više puta osuše i zagriju, postaju mnogo tvrdokornije.
Zbog toga običan deterdžent ponekad nije dovoljan. Jastuk može biti opran, ali nakon sušenja na njemu i dalje ostanu blijedožuti krugovi. To ne znači nužno da ga odmah treba baciti. Ako je materijal očuvan i nema znakova plijesni ili trajnog oštećenja, mogu se isprobati jednostavni kućni postupci zasnovani na bijelom sirćetu, limunu ili sodi bikarboni.
Prije bilo kakvog tretmana potrebno je pročitati oznaku za održavanje. Na njoj piše smije li se jastuk prati u mašini, koja temperatura je dozvoljena i da li se može sušiti u sušilici. Ovaj korak ne bi trebalo preskakati, jer pogrešan način pranja može deformisati punjenje ili uništiti njegovu strukturu. Poseban oprez potreban je kod jastuka od memorijske pjene i lateksa, koji se najčešće ne smiju potpuno potapati niti prati u mašini.
Prvi postupak može se napraviti pomoću bijelog alkoholnog sirćeta. U posudu ili bočicu s raspršivačem stavlja se ista količina vode i sirćeta. Dobijeni rastvor nanosi se direktno na žuti trag, ali bez pretjeranog natapanja materijala. Ako se čisti jastučnica, može se tretirati cijeli zaprljani dio, dok se kod samog jastuka treba pridržavati uputa proizvođača.
Rastvor se ostavlja da djeluje između trideset minuta i jednog sata. Nakon toga jastučnica se pere u mašini ili ručno, zavisno od vrste tkanine. Sirće može pomoći da se razgrade naslage koje su ostale u vlaknima, a korisno je i za ublažavanje neugodnih mirisa. Njegov karakterističan miris najčešće nestaje kada se materijal dobro ispere i potpuno osuši.
Ipak, prije tretiranja većeg dijela dobro je nanijeti malu količinu rastvora na mjesto koje se ne vidi. Tako se može provjeriti da li će tkanina promijeniti boju ili teksturu. Testiranje je naročito važno kod osjetljivih i obojenih jastučnica, jer različiti materijali ne reaguju jednako na ista sredstva.
Druga mogućnost jeste upotreba svježeg limunovog soka. Limun se dugo koristi u domaćinstvu za osvježavanje i blago posvjetljivanje bijelog tekstila. Potrebno je iscijediti nekoliko limunova, pomiješati sok s toplom vodom i u pripremljenu tečnost potopiti zamrljanu jastučnicu. Voda ne treba biti toplija nego što je dozvoljeno na etiketi.
Tkanina u rastvoru može ostati dva ili tri sata. Poslije toga pere se na uobičajen način i dobro ispire. Limun ostavlja prijatan osjećaj svježine, ali njegova kiselina može uticati na boju određenih materijala. Zato je ovaj postupak prikladniji za bijele ili vrlo svijetle tkanine, dok kod tamnih i šarenih jastučnica treba biti oprezan.
Ako se mrlja nalazi na jastuku koji se ne može potapati, limunov rastvor može se pažljivo nanijeti krpom samo na površinu. Jastuk tada ne treba previše kvasiti, jer se vlaga može zadržati duboko u punjenju. Posebno je važno da nakon čišćenja bude ostavljen na prozračnom mjestu sve dok ne postane potpuno suh.
Treća metoda uključuje sodu bikarbonu, poznato kućno sredstvo koje mnogi koriste za čišćenje različitih površina i upijanje mirisa. Od nekoliko kašika sode i male količine vode pravi se pasta. Smjesa treba biti dovoljno gusta da ostane na mrlji, a ne da odmah sklizne ili se upije u cijeli jastuk.
Pasta se nanosi na žuti trag i lagano raspoređuje bez grubog trljanja. Zatim se ostavlja da djeluje najmanje sat vremena, a kod starijih fleka i do sat i po. Kada se osuši, ostaci se mogu ukloniti mekanom četkom, nakon čega se jastučnica pere prema uputama. Soda bikarbona može pomoći u smanjenju mirisa i uklanjanju površinskih naslaga, ali će kod veoma starih mrlja postupak možda biti potrebno ponoviti.
Iako sirće i soda stvaraju obilnu pjenu kada se spoje, nije potrebno miješati ih u istoj posudi. Njihova međusobna reakcija izgleda snažno, ali se sastojci tada u velikoj mjeri neutralizuju. Praktičnije je izabrati jedan postupak, završiti čišćenje, pa tek kasnije isprobati drugi ako prvi nije dao zadovoljavajući rezultat.
Posebno je važno da se sirće nikada ne kombinuje s izbjeljivačem koji sadrži hlor, jer takva mješavina može stvoriti opasna isparenja. Kućna sredstva jesu jednostavna i dostupna, ali i njih treba koristiti pažljivo, uz provjetravanje prostorije i pridržavanje uputa za održavanje tekstila.
Nakon tretiranja i pranja slijedi korak koji je jednako važan kao samo uklanjanje mrlje – temeljito sušenje. Ako jastuk ostane vlažan u sredini, može dobiti ustajao miris, a vlaga može stvoriti uslove za razvoj plijesni. Tokom sušenja treba ga povremeno okretati i rastresati, a na krevet se vraća tek kada je potpuno suh.
