U današnjem članku vam pišemo na temu neprijatnog svraba kože koji se javlja poslije tuširanja. Ovaj problem je veoma čest, a njegov uzrok se obično krije u vrućoj vodi, suhoj koži ili sredstvima koja se svakodnevno koriste za pranje.
Mnogi ljudi očekuju da se nakon tuširanja osjećaju čisto, opušteno i svježe. Ipak, nekima se odmah nakon izlaska iz kupatila javljaju neugodno zatezanje, peckanje i potreba da se češu. Koža može postati crvena, gruba ili prekrivena sitnim tačkicama, a nelagodnost se najčešće osjeti na nogama, rukama, leđima i stomaku. Ponekad simptomi nestanu brzo, ali kod pojedinih osoba mogu trajati mnogo duže.
Takva reakcija ne mora odmah značiti da postoji ozbiljna bolest. U velikom broju slučajeva radi se o isušivanju površinskog sloja kože. Koža ima vlastitu zaštitnu barijeru sastavljenu od masnoća i drugih tvari koje sprečavaju pretjerani gubitak vode. Kada se ta barijera oslabi, vlaga lakše izlazi, a koža postaje osjetljivija na proizvode, temperaturu i trenje. Zbog toga se svrab može pojaviti upravo nakon pranja, iako je tijelo nekoliko minuta ranije bilo potpuno mokro.
Jedna od prvih stvari na koju treba obratiti pažnju jeste temperatura vode. Vreo tuš može biti prijatan, posebno nakon napornog dana ili tokom zime, ali koži često ne odgovara. Toplota uklanja dio prirodnih masnoća koje je štite, a krvni sudovi se šire, zbog čega crvenilo može postati vidljivije. Ako tuširanje traje dugo, koža poslije njega može biti još suša i osjetljivija.
Mnogo bolji izbor je mlaka voda i tuširanje koje ne traje predugo. To ne znači da voda mora biti hladna, već samo da ne treba izazivati jako crvenilo i pregrijavanje. Osoba koja redovno osjeća svrab može nekoliko dana smanjiti temperaturu vode i pratiti hoće li se stanje popraviti. Jednostavna promjena temperature ponekad donese veće olakšanje od kupovine brojnih novih preparata.
Problem može biti i u načinu pranja. Grube spužve, mrežice, četke i piling proizvodi stvaraju trenje koje osjetljiva koža teško podnosi. Snažno ribanje ne čini kožu nužno čišćom, ali može izazvati sitna oštećenja njene površine. Zato je bolje blago sredstvo nanijeti rukama, a dijelove tijela koji nisu vidljivo zaprljani ne treba svaki put prekrivati velikom količinom sapuna.
Sredstva za tuširanje također mogu izazvati reakciju. Gelovi s intenzivnim mirisom, boje, konzervansi i pojedini sastojci u sapunima mogu nadražiti kožu ili izazvati kontaktni dermatitis. Reakcija se ne mora pojaviti odmah nakon prve upotrebe. Nekada osoba isti proizvod koristi sedmicama, a tek kasnije primijeti da joj izaziva svrab i crvenilo.
Posebnu pažnju treba obratiti na mirise. Američka akademija za dermatologiju navodi da su mirisni sastojci među čestim uzrocima kontaktnog dermatitisa. Zbog toga osobama s osjetljivom kožom više odgovaraju blagi proizvodi koji su jasno označeni kao „bez mirisa“. Proizvod koji je označen samo kao „bez mirisnog efekta“ i dalje može sadržavati prikrivene mirisne sastojke. Američka akademija za dermatologiju
Ako se problem pojavio ubrzo nakon promjene gela, šampona, kreme ili deterdženta za veš, korisno je razmisliti o tome šta je novo uvedeno u svakodnevnu rutinu. Proizvod se može privremeno prestati koristiti kako bi se vidjelo hoće li se stanje smiriti. Istovremeno nije dobro zamijeniti sve preparate odjednom, jer tada postaje teško utvrditi koji je od njih izazvao reakciju.
Na kožu mogu uticati i peškiri, posteljina i odjeća. Ostaci deterdženta ili omekšivača s jakim mirisom mogu nadražiti tijelo nakon tuširanja. Grube tkanine i uska sintetička odjeća dodatno pojačavaju trenje, zadržavaju toplotu i mogu pogoršati svrab. Mekana pamučna odjeća i dobro ispran veš često su ugodniji izbor za osjetljivu kožu.
Nakon tuširanja tijelo ne treba snažno trljati peškirom. Mnogo nježniji način je lagano tapkanje dok se ukloni višak vode, ali koža ostane malo vlažna. Odmah zatim nanosi se krema ili mast bez mirisa. Taj korak pomaže da se vlaga zadrži i da se oslabljena zaštitna barijera postepeno obnovi.
Kod izrazito suhe kože gušća krema ili mast obično traje duže od vrlo rijetkog losiona. Proizvodi s ceramidima ili glicerinom mogu pomoći u očuvanju hidratacije, dok urea može koristiti hrapavoj i zadebljanoj koži. Ipak, preparati s ureom mogu peckati ako je koža ispucala ili jako upaljena. Zbog toga svaki proizvod treba birati prema stanju kože, a ne samo prema reklamnom obećanju na ambalaži.
Emolijens je najbolje nanijeti odmah poslije tuširanja, dok je koža još malo vlažna. Ne treba ga snažno utrljavati, već pažljivo rasporediti po površini. Kod veoma suhe kože nanošenje može biti potrebno i više puta tokom dana. NHS
