U današnjem članku vam pišemo na temu promjena koje su primijećene u sjevernom dijelu Jadranskog mora, gdje je voda na pojedinim mjestima izgubila svoju poznatu plavu boju i postala mutnozelena. Satelitski snimci ove pojave privukli su pažnju javnosti, ali i naučnika koji sada pokušavaju objasniti šta se dešava ispod površine mora.
Kada ljudi pomisle na Jadran, najčešće zamišljaju bistru vodu, sunce, kamenite plaže i miris ljeta. Upravo zato su prizori zelenih površina usred nekada tamnoplave vode kod mnogih izazvali nelagodu. Promjena je bila toliko velika da nije primijećena samo s obale, već i pomoću satelita koji iz svemira svakodnevno prate stanje mora, temperature i različite prirodne procese.
Snimci evropskog programa Copernicus pokazali su izražene zelene pojaseve u sjevernom Jadranu, naročito uz dio italijanske obale. Te površine jasno su se razlikovale od okolne plave vode, zbog čega su stručnjaci odmah počeli analizirati mogući uzrok. Prema njihovim prvim objašnjenjima, nije riječ o tome da je more preko noći postalo potpuno zagađeno, nego o snažnom cvjetanju algi.
Cvjetanje mora nastaje kada se sitne planktonske alge u kratkom periodu počnu veoma brzo razmnožavati. Njihove ćelije toliko su male da se pojedinačno ne mogu vidjeti golim okom, ali kada se njihov broj poveća na nekoliko miliona u samo jednom litru vode, tada mogu promijeniti izgled ogromne morske površine. Boja vode zavisi od vrste algi, pa more može postati zeleno, smeđe, žućkasto, a ponekad čak i crvenkasto.
Ova pojava nije uvijek znak neposredne opasnosti. Fitoplankton je prirodni i veoma važan dio morskog svijeta. On proizvodi dio kisika, koristi ugljen-dioksid i predstavlja prvu kariku u lancu ishrane. Njime se hrane mali morski organizmi, a oni kasnije postaju hrana ribama i drugim životinjama. Bez tih gotovo nevidljivih organizama ravnoteža u moru ne bi mogla opstati.
Međutim, kao i kod mnogih drugih prirodnih procesa, problem počinje kada se ravnoteža poremeti. Prevelika količina algi može potrošiti značajan dio kisika u vodi, naročito kada alge počnu odumirati i razgrađivati se. Tada bakterije koriste kisik kako bi razložile ogromnu količinu organskog materijala. Ako ga ostane premalo, ribe i drugi morski organizmi mogu se naći u ozbiljnoj opasnosti.
Naučnici vjeruju da su ovom obilnom cvjetanju doprinijele neuobičajeno visoke temperature mora i velike količine padavina. Nakon jakih kiša, rijeke u more donose vodu bogatu različitim hranjivim materijama. U kombinaciji sa toplinom i sunčevom svjetlošću, takvi uslovi omogućavaju algama da se razmnožavaju mnogo brže nego inače. Toplo more, obilne padavine i riječni nanosi zajedno mogu stvoriti idealnu podlogu za širenje zelenih površina.
Iako je cvjetanje prirodna pojava koja se bilježila i ranije, stručnjake zabrinjava njegova jačina i sve češća pojava sličnih promjena. Klimatske promjene postepeno zagrijavaju mora, mijenjaju raspored padavina i utiču na morske struje. Zbog toga procesi koji su se nekada pojavljivali povremeno mogu postati češći, dugotrajniji i teže predvidljivi.
