Sezona krsnih slava u Srbiji donosi okupljanja porodice i prijatelja, ali i sve veće troškove. Dok su se nekada određeni pokloni gotovo podrazumevali, danas mnogi gosti pažljivije gledaju šta će poneti domaćinima. Jedan tradicionalni znak pažnje sve češće zamenjuju jeftinijim i praktičnijim poklonima.
Kako se približavaju velike novembarske i decembarske slave, mnogi građani Srbije već razmišljaju o tome koliko će novca morati da izdvoje za poklone.
Đurđic se obeležava 16. novembra, Aranđelovdan 21. novembra, dok 19. decembra dolazi Sveti Nikola, jedna od najrasprostranjenijih krsnih slava u Srbiji.
Za porodice koje u ovom periodu posećuju više rođaka, prijatelja i komšija, troškovi mogu brzo da se nagomilaju.
Upravo zbog toga menja se i način na koji pojedini građani biraju slavske poklone.

Poklon koji je nekada bio gotovo obavezan danas mnogi preskaču
Reč je o cveću, odnosno buketima koji su se tradicionalno donosili domaćicama za slavu.
Dok je ranije bilo uobičajeno da se uz kafu ili piće ponese i buket cveća, danas se mnogi gosti odlučuju za jednostavnije i praktičnije poklone.
Prema pisanju Kurira, razlog nije nužno promena odnosa prema tradiciji, već činjenica da cveće, naročito raskošniji aranžmani, može predstavljati značajan izdatak.
Umesto buketa, sve češće se biraju kafa, čokolada, bombonjera ili flaša pića.
Takvi pokloni mogu biti povoljniji, a domaćini ih mogu iskoristiti i nakon završetka slavskog okupljanja.
Cene buketa iznenađuju mnoge kupce
Jedan od razloga zbog kojih se pojedini gosti odlučuju za drugačije poklone jesu cene u cvećarama.
Prema cenama koje je objavio Kurir, u pojedinim beogradskim cvećarama manji buketi koštaju oko 2.300 dinara, dok se određeni aranžmani prodaju za 3.500 do 3.950 dinara.
Jedna ruža može koštati oko 400 dinara, a cena većeg buketa zavisi od broja cvetova i načina aranžiranja.
Za buket od 15 ruža u jednoj beogradskoj cvećari potrebno je izdvojiti čak 7.200 dinara.
Još raskošniji aranžmani, sa 31 ili 51 ružom, mogu koštati 13.500, odnosno 23.000 dinara.
Treba naglasiti da su ovo primeri cena iz pojedinih prodavnica, a ne jedinstven cenovnik koji važi u svim cvećarama u Srbiji.
Četiri odlaska na slavu mogu ozbiljno da opterete kućni budžet
Koliko pokloni mogu koštati najbolje pokazuje jednostavna računica.
Ako neko tokom novembra i decembra ode na četiri slave i za svaku kupi buket od 3.500 dinara, samo za cveće izdvojiće ukupno 14.000 dinara.
Ukoliko se tome dodaju kafa, piće, slatkiši ili pokloni za decu, ukupan iznos može biti još veći.
Zbog toga pojedini gosti pokušavaju da pronađu ravnotežu između poštovanja običaja i svojih finansijskih mogućnosti.
Umesto skupog buketa, opredeljuju se za poklon koji je praktičan, ali i dalje predstavlja znak pažnje prema domaćinima.
Šta Srbi danas sve češće nose na slavu?
Među čestim izborima nalaze se kafa, čokolada, bombonjere i piće.
Prema cenama navedenim u objavljenom izveštaju, okvirni troškovi takvih poklona su:
- Kafa od 200 grama: od 300 do 600 dinara.
- Čokolada: od 150 do 400 dinara.
- Bombonjera srednje veličine: od 500 do 1.000 dinara.
- Flaša vina: od 500 do 1.200 dinara.
Cene zavise od proizvođača, vrste proizvoda i prodavnice, ali pokazuju da je moguće pripremiti simboličan poklon za manje novca nego što košta veći cvetni aranžman.
Neki gosti biraju i manje poklon-pakete sa kafom i slatkišima, dok oni koji dobro poznaju domaćina često kupuju upravo ono što on voli.
Za Svetog Nikolu treba obratiti pažnju na još jedan detalj
Posebnu pažnju pri izboru poklona trebalo bi obratiti na slave koje se obeležavaju tokom posta.
Sveti Nikola, koji se slavi 19. decembra, pada u vreme Božićnog posta, zbog čega domaćini tradicionalno pripremaju posnu trpezu.
Zato, ukoliko se na slavu nosi hrana ili slatkiši namenjeni slavskom posluženju, treba proveriti da li su posni.
Poklon ne mora biti skup ni raskošan, ali je poželjno da bude primeren običajima porodice koja slavi.
Da li je nepristojno doći na slavu bez poklona?
Iako mnogi smatraju da je red poneti makar neku sitnicu, ne postoji obaveza da gost mora doneti skup poklon.
U tekstovima o slavskim običajima ističe se da je suština krsne slave okupljanje, čestitanje porodičnog praznika i druženje s domaćinima.
U ranijim vremenima na slavu su se nosili i jednostavni darovi poput jabuke, šećera u kocki ili kafe.
Pokloni su se menjali kroz generacije, ali njihova osnovna simbolika ostala je ista – pokazivanje pažnje i poštovanja.
Zbog toga ni kafa, čokolada ili skroman buket ne bi trebalo da budu manje vredni od skupocenih poklona.
Da li se gubi tradicija ili se ljudi samo prilagođavaju cenama?
Promene u izboru slavskih poklona otvaraju zanimljivo pitanje: da li se tradicionalni običaji postepeno menjaju ili se građani jednostavno prilagođavaju svojim finansijskim mogućnostima?
Cveće nije nestalo sa spiska slavskih poklona, ali pojedini gosti danas radije biraju nešto praktičnije i povoljnije.
Takav izbor ne mora značiti manje poštovanja prema domaćinima, već drugačiji način izražavanja pažnje.
Važno je i naglasiti da ne postoje predstavljeni statistički podaci koji bi pokazali koliko je tačno opala kupovina cveća za slavu. Reč je o trendu koji opisuju medijski izveštaji, a ne o zvanično izmerenom padu.
Na kraju, krsna slava ne bi trebalo da bude takmičenje u vrednosti poklona, već prilika da se porodica i prijatelji okupe i provedu vreme zajedno.














