Studentska lista u Srbiji, koja se politički suprotstavlja vlasti Aleksandra Vučića, predstavila je svoj program vanjske politike. Međutim, dio dokumenta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu mogao bi iznenaditi one koji su očekivali značajniji zaokret u odnosima Beograda prema našoj zemlji.
Naime, iako zagovaraju političke promjene u Srbiji, studenti su u dokumentu pod nazivom “Studentski plan” najavili očuvanje nadležnosti Republike Srpske, zaštitu entitetske imovine, preispitivanje bonskih ovlasti visokog predstavnika i dodatno jačanje veza između Srbije i RS-a.
Time se otvara pitanje koje bi moglo izazvati brojne rasprave: da li bi odlazak Vučića zaista značio i drugačiju politiku Srbije prema Bosni i Hercegovini?

Studenti protiv Vučića, ali šta je s politikom prema BiH?
Studentski pokret u Srbiji postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola nezadovoljstva aktuelnom vlašću. Međutim, objavljeni politički program pokazuje da protivljenje Vučiću ne mora nužno značiti i odustajanje od pojedinih dosadašnjih prioriteta državne politike.
Posebnu pažnju izazvao je dio programa pod nazivom “Spoljni poslovi i nacionalni interesi”, u kojem se govori o položaju Republike Srpske i odnosima sa Bosnom i Hercegovinom.
Studentska lista najavljuje da će se zalagati za očuvanje ustavnog položaja i utvrđenih nadležnosti Republike Srpske, uključujući pravo veta u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine.
U programu se posebno spominje i pokretna i nepokretna imovina ovog entiteta.
Upravo pitanje državne i entitetske imovine godinama je jedno od najosjetljivijih političkih i pravnih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Najavili i preispitivanje bonskih ovlasti
Osim nadležnosti i imovine Republike Srpske, Studentska lista posebnu pažnju posvećuje instituciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema objavljenom programu, najavljuje se preispitivanje dosadašnje prakse primjene bonskih ovlasti u saradnji s međunarodnom zajednicom.
Riječ je o ovlastima koje visokom predstavniku omogućavaju donošenje obavezujućih odluka i određene intervencije u političkom i institucionalnom sistemu Bosne i Hercegovine.
Studentska lista također najavljuje insistiranje na, kako navode, legalnom i legitimnom izboru visokog predstavnika, uz potrebnu saglasnost Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
U programu se spominje i mogućnost pokretanja diplomatskih i pravnih mehanizama u slučajevima koje bi ocijenili kao prekoračenje mandata visokog predstavnika iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Važno je naglasiti da su to politički prijedlozi Studentske liste, a ne odluke koje su već stupile na snagu.
Beograd i Banjaluka trebali bi dodatno ojačati veze
Programom se predviđa i intenziviranje saradnje Srbije i Republike Srpske, pozivanjem na Sporazum o specijalnim i paralelnim odnosima.
Planirana saradnja obuhvata privredu, industriju, saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, poljoprivredu, turizam, javnu sigurnost, obrazovanje i kulturu.
Takva saradnja već postoji u različitim oblicima, ali Studentska lista najavljuje njeno dodatno unapređenje.
Istovremeno, sporazumi o specijalnim i paralelnim odnosima moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
A šta je sa suverenitetom Bosne i Hercegovine?
Objavljeni stavovi ponovo otvaraju važnu političku raspravu o tome kako bi buduća vlast Srbije trebala graditi odnose sa Bosnom i Hercegovinom.
Iako Studentska lista u svom programu ne najavljuje ukidanje Bosne i Hercegovine niti otcjepljenje Republike Srpske, njeno insistiranje na entitetskim nadležnostima, imovini i preispitivanju ovlasti visokog predstavnika pokazuje koje teme namjerava staviti u fokus.
Posebno je zanimljivo što su upravo ta pitanja godinama prisutna i u političkim porukama aktuelnog rukovodstva Srbije i Republike Srpske.
Ipak, to ne znači da su sve politike i stavovi Studentske liste identični stavovima Aleksandra Vučića.
Promjena vlasti ili nastavak iste politike?
Studentska lista istovremeno predstavlja širi program koji obuhvata evropske integracije, odnose s Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, pitanje Kosova i zaštitu interesa Srbije u međunarodnim odnosima.
Uprkos najavama promjena na unutrašnjem političkom planu, dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu pokazuje da bi određeni vanjskopolitički prioriteti mogli ostati slični i nakon eventualne promjene vlasti u Beogradu.
Za građane Bosne i Hercegovine zato ostaje otvoreno pitanje: da li bi promjena političkog vrha Srbije donijela i suštinski drugačiji odnos prema BiH ili bi se promijenila samo imena ljudi koji vode istu politiku?
Odgovor na to pitanje zavisit će od budućih političkih poteza, a ne samo od predizbornih i programskih obećanja.














