U današnjem članku vam donosimo praktične savjete za ponovno korištenje gredica nakon berbe luka i bijelog luka. Umjesto da očišćena zemlja ostane prazna do narednog proljeća, na istoj površini moguće je uzgojiti rukolu, zelenu salatu, rotkvice, špinat, blitvu, ciklu i druge kulture koje imaju kraći period razvoja.
Ipak, nije dovoljno samo izabrati novu biljku i posijati je na slobodno mjesto. Uspjeh narednog usjeva zavisi od termina sjetve, stanja zemljišta, dostupne vode, osobina sorte i vremena kada se u određenom području očekuje prvi jesenski mraz. Posebno je važno da se nakon luka i bijelog luka ne sade ponovo biljke iz iste porodice.
Vađenje luka i bijelog luka obično se obavlja dok do završetka vrtlarske sezone još ima dovoljno vremena. Ako su glavice izvađene tokom juna ili početkom jula, vrtlar pred sobom može imati dva ili više toplih mjeseci. To je dovoljno za uzgoj brojnih brzih povrtlarskih kultura.
Čak i kada se berba završi nešto kasnije, gredica ne mora ostati neiskorištena. Pojedine vrste lisnatog povrća brzo klijaju, mogu se brati dok su još mlade i dobro podnose postepeni pad temperature. U toplijim područjima takve kulture mogu se uzgajati duboko u jesen, posebno ako se zaštite agrotekstilom ili niskim tunelom.
Ovakav način korištenja prostora naziva se sukcesivna ili naknadna sjetva. Kada jedna kultura završi razvoj i bude uklonjena, na njeno mjesto dolazi druga biljka koja se može ubrati prije zime ili ostaviti da prezimi, zavisno od vrste i lokalnih klimatskih uslova.
Sukcesivna sjetva naročito je korisna u manjim baštama, gdje je svaki kvadratni metar dragocjen. Umjesto jedne berbe godišnje, pravilnim rasporedom moguće je ostvariti dvije, a ponekad i više manjih berbi. Međutim, gredicu prije ponovne sjetve treba pregledati i pripremiti.
Prije nove sjetve potrebno je urediti zemljište
Nakon vađenja luka i bijelog luka u zemlji mogu ostati dijelovi korijena, suhi listovi, oštećene glavice i korovi. Zdravi biljni ostaci mogu se ukloniti ili, ako su potpuno zdravi, koristiti u pravilno vođenom kompostu. Biljke koje pokazuju znakove truleži, plijesni ili drugih bolesti ne bi trebalo vraćati u običnu kompostnu hrpu.
Gredicu je zatim potrebno plitko prorahliti. Duboko prevrtanje zemlje uglavnom nije neophodno, naročito ako je zemljište već rastresito i sadrži dovoljno organske materije. Cilj je razbiti površinsku pokoricu, ukloniti korove i napraviti sloj u kojem će sitno sjeme moći ravnomjerno proklijati.
Pogrešno je vjerovati da luk i bijeli luk iza sebe uvijek ostavljaju potpuno iscrpljenu zemlju. Stvarno stanje zavisi od početne plodnosti, prethodne prihrane, vrste zemljišta, količine vode i gustine zasada. Gredica koja je prije sadnje bila dobro pripremljena može i nakon berbe sadržavati dovoljno hranjivih materija za jednu brzu kulturu.
Ako je zemlja tvrda, siromašna i bez humusa, prije sjetve može joj se dodati tanak sloj zrelog komposta. Kompost treba lagano unijeti u površinski dio zemlje, bez pretjerivanja. Brzorastuće lisnate biljke trebaju dostupna hranjiva, ali prevelika količina azota može dovesti do mekanog, pretjerano bujnog rasta.
Svježi stajnjak neposredno prije sjetve salate, rukole, špinata ili rotkvica nije najbolji izbor. Može biti previše snažan za mlade biljke, povećati prisustvo korova i izazvati neujednačen rast. Ako se koristi stajnjak, trebalo bi da bude potpuno sazreo i primijenjen u skladu s potrebama zemljišta i kulture.
Prije odluke o dodatnoj prihrani korisno je razmotriti i izgled prethodnog usjeva. Ako je luk bio snažan i zdrav, a glavice dobro razvijene, zemljište možda ne zahtijeva veliku intervenciju. Ako su biljke bile izrazito slabe, uzrok ne mora biti samo nedostatak hranjivih materija. Problem može biti zbijeno tlo, previše ili premalo vode, bolest, neodgovarajuća kiselost ili loša struktura zemljišta.
Ove kulture mogu stići za berbu prije hladnih dana
Najpraktičniji izbor nakon luka i bijelog luka predstavljaju kulture koje brzo klijaju i imaju kratak period razvoja. Prilikom kupovine sjemena treba obratiti pažnju na broj dana potreban do berbe. Rane sorte imaju veću vjerovatnoću da će završiti razvoj prije prvog ozbiljnijeg mraza.
Rukola je jedan od najjednostavnijih izbora. Brzo niče, a mladi listovi mogu se početi brati nakon nekoliko sedmica. Tokom najvećih ljetnih vrućina može brzo otići u cvijet i razviti snažniji, gorak ukus, pa je za kasnoljetnu sjetvu često bolje sačekati da najviše temperature počnu padati.
