U današnjem članku vam pišemo na temu stalnog umora, pospanosti i nedostatka energije koji mogu otežati čak i najjednostavnije obaveze. Mnogi ljudi vjeruju da im treba samo više sna, ali iscrpljenost ponekad može biti povezana s ishranom, stresom, životnim navikama ili određenim zdravstvenim problemom.
Povremeno osjećati umor sasvim je normalno. Nakon nekoliko neprospavanih noći, napornog radnog perioda, intenzivne fizičke aktivnosti ili emotivno teških dana, tijelu je potreban odmor. Kada osoba uspori, naspava se i rastereti obaveza, energija se najčešće postepeno vraća.
Problem postaje ozbiljniji kada se neko svako jutro budi iscrpljen iako je proveo dovoljno vremena u krevetu. Ako pospanost traje sedmicama i počne ometati posao, učenje, vožnju ili kućne obaveze, nije dobro sve pripisati užurbanom načinu života. Dugotrajan umor nije dijagnoza, već znak da organizam možda pokušava pokazati da mu nešto nedostaje ili da određeni proces ne funkcioniše najbolje.
Među prvim nutrijentima koji se spominju u vezi s energijom jesu vitamini B grupe. Oni učestvuju u procesima pomoću kojih tijelo koristi hranjive materije i pretvara ih u energiju. Važni su i za normalno funkcionisanje nervnog sistema, pa nedovoljan unos pojedinih B vitamina kod nekih osoba može biti praćen slabošću, umorom ili poteškoćama s koncentracijom.
Mogu se pronaći u brojnim svakodnevnim namirnicama, poput jaja, ribe, mliječnih proizvoda, zobenih i heljdinih pahuljica, mesa, morskih plodova i sušenog voća. U ovoj grupi nalazi se i vitamin B5, odnosno pantotenska kiselina, koja ima ulogu u metabolizmu i oslobađanju energije iz hrane. Ipak, sam umor nije dovoljan dokaz da osobi nedostaje upravo neki od ovih vitamina.
Važnu ulogu ima i vitamin C. Većina ljudi ga povezuje s imunitetom, ali on pomaže i u apsorpciji gvožđa iz biljnih izvora. To može biti posebno značajno za osobe koje ne jedu meso ili gvožđe uglavnom unose kroz mahunarke i zeleno povrće. Vitamin C nalazi se u citrusima, paprikama, brokoliju, ribizlama i različitim vrstama bobičastog voća.
Vitamin D također se često razmatra kod osoba koje se dugo osjećaju iscrpljeno. Neophodan je za zdravlje kostiju i mišića, kao i za normalan rad imunog sistema. Tijelo ga može stvarati pod uticajem sunčeve svjetlosti, dok se hranom unosi kroz masnu ribu, riblje ulje, jaja i obogaćene proizvode. Nizak nivo vitamina D može biti praćen umorom, ali bez odgovarajuće provjere ne može se zaključiti da je upravo on uzrok problema.
Gvožđe je posebno važno jer učestvuje u stvaranju hemoglobina, koji prenosi kiseonik kroz krv. Kada ga nema dovoljno, mogu se pojaviti izražena slabost, pospanost, vrtoglavica, blijeda koža, nedostatak daha i problemi s koncentracijom. Promjene na kosi i noktima također se ponekad povezuju s njegovim manjkom, ali ti znakovi mogu imati i druga objašnjenja.
Dobri prehrambeni izvori gvožđa uključuju crveno meso, iznutrice, mahunarke, orašaste plodove i zeleno lisnato povrće. Kada se unosi iz biljnih namirnica, korisno ga je kombinovati s hranom bogatom vitaminom C. Suplementi gvožđa ipak se ne bi trebali uzimati nasumično, jer pretjeran unos može biti štetan, a stvarni nedostatak najbolje se procjenjuje odgovarajućim nalazima i savjetom ljekara.
Jod je potreban štitnoj žlijezdi, čiji hormoni utiču na metabolizam i nivo energije. Njegovi izvori su morska riba, plodovi mora, mliječni proizvodi i jodirana so. I ovdje je važna ravnoteža, jer veće količine ne znače nužno i veću korist.
Kalijum doprinosi normalnom radu mišića i nerava te održavanju ravnoteže tečnosti. Nalazi se u voću, povrću, mahunarkama, integralnim žitaricama i orašastim plodovima. Nedovoljan unos može biti povezan sa slabošću, ali nije opravdano svaki slučaj umora vezati za samo jedan mineral.
Ponekad rješenje nije u vitaminima, već u promjeni svakodnevnih navika. Osoba može spavati osam sati, a ipak imati nekvalitetan san zbog čestog buđenja, kasnog odlaska u krevet ili neredovnog rasporeda. Velika odstupanja između radnih dana i vikenda također mogu poremetiti unutrašnji ritam organizma.
Dugotrajan stres dodatno iscrpljuje tijelo. Kada je neko stalno zabrinut i pod pritiskom, može se probuditi umoran čak i nakon naizgled mirne noći. Nedovoljno kretanja, malo dnevnog svjetla, dehidracija i jednolična prehrana također mogu doprinijeti osjećaju tromosti. Umjereno kretan
