Dok se širom sveta raspravlja o cenama hrane, kvalitetu školskih obroka i zdravlju dece, u Rusiji je pokrenuta neobična inicijativa koja je izazvala burne reakcije. Na meti se našla jedna od najpopularnijih vrsta hrane na svetu – pica. Međutim, razlog zbog kojeg pojedini aktivisti žele da je izbace iz školskih jelovnika nema veze samo sa ishranom.
U Rusiji je početkom novembra pokrenuta rasprava o mogućoj zabrani pice u školskim i univerzitetskim kantinama, a obrazloženje jednog od zagovornika te ideje iznenadilo je javnost.
Naime, pica se našla na udaru pojedinih konzervativnih aktivista zato što potiče iz Italije, države koju Rusija svrstava među neprijateljske zemlje zbog njene podrške Ukrajini.
Inicijativa je izazvala brojne reakcije, a protiv nje su se izjasnili čak i pojedini političari koji podržavaju ruske vlasti.

Pica postala problem jer dolazi iz Italije
Predlog za uklanjanje pice iz školskih i studentskih kantina izneo je Vitalij Borodin, ruski aktivista i predsednik Federalnog projekta za bezbednost i borbu protiv korupcije.
Borodin smatra da popularna italijanska hrana predstavlja jedan od oblika zapadnog kulturnog uticaja na rusko društvo.
U objavi na Telegramu početkom novembra poručio je da su ruske bake vekovima pripremale tradicionalne pite, dok se danas deci i građanima nudi italijansko jelo.
Posebno je naglasio da se Italija nalazi na ruskoj listi neprijateljskih država i da pruža vojnu podršku Ukrajini.
Prema njegovom mišljenju, pica nije samo običan obrok, već i sredstvo širenja zapadne kulture.
Ovakvo obrazloženje otvorilo je pitanje da li hrana uopšte treba da bude predmet političkih i međunarodnih sukoba.
„Prvo pica, pa Noć veštica“
Borodin je upozorio da mladi u Rusiji sve više prihvataju strane običaje i prehrambene navike, dok se tradicionalna ruska jela potiskuju u drugi plan.
Prema njegovim rečima, problem nastaje kada deca bolje poznaju strane proizvode i praznike nego sopstvenu kulturnu tradiciju.
On je kao primer naveo picu i Noć veštica, tvrdeći da takvi uticaji postepeno menjaju navike mladih generacija.
Osim školskih jelovnika, zatražio je i ograničavanje upotrebe pojedinih stranih naziva na reklamama i izlozima prodavnica.
Među nazivima koji su mu zasmetali nalaze se izrazi poput „pizzeria“, „pepperoni“ i naziv poznatog lanca picerija Papa John’s.
Predlog podržala i savetnica ruskog predsednika
Inicijativa nije ostala samo na izjavama jednog aktiviste.
Podršku uklanjanju pice iz školskih jelovnika izrazila je i Elena Jampoljska, savetnica ruskog predsednika za kulturu i obrazovnu politiku.
Ona je navela da pica nije odgovarajući obrok za školske ustanove, pre svega zbog pitanja zdrave ishrane dece.
Prema njenom mišljenju, u školama bi trebalo više prostora dati tradicionalnim ruskim jelima i kvalitetnijoj domaćoj hrani.
Među mogućim alternativama spominjane su tradicionalne punjene pite, poput kulebjake, koja se priprema sa različitim nadevima.
Jampoljska je istakla i važnost očuvanja domaćih kulinarskih običaja, ali je priznala da se promene ne mogu jednostavno postići zabranama.
Pobunili se čak i pojedini političari bliski vlastima
Predlog o zabrani pice izazvao je protivljenje i među ruskim političarima.
Pojedini poslanici i predstavnici javnih institucija ocenili su da nema razloga da se jedno jelo zabranjuje samo zbog njegovog geografskog porekla.
Među protivnicima inicijative našli su se i političari konzervativnih stavova, koji smatraju da bi roditelji i deca trebalo da imaju pravo izbora.
Sergej Mironov, lider stranke Pravedna Rusija, kao i poslanik Vitalij Milonov, protivili su se jednostavnom uklanjanju pice iz školskih jelovnika.
U raspravi je istaknuto da su brojna jela koja se danas smatraju uobičajenim u različitim državama zapravo nastala pod uticajem drugih kultura.
Zbog toga su protivnici zabrane upozorili da bi povezivanje hrane sa političkim odnosima moglo dovesti do besmislenih ograničenja.
Građani reagovali: Da li će i hrana postati politički neprijatelj?
Rasprava se ubrzo proširila i na društvene mreže, gde su korisnici komentarisali neobičnu inicijativu.
Pojedini građani ironično su postavljali pitanje da li bi pica mogla da bude proglašena stranim agentom, aludirajući na ruske propise o stranom uticaju.
Drugi su se zapitali da li bi, po istoj logici, trebalo preispitati i poreklo brojnih drugih namirnica koje se svakodnevno koriste.
Među primerima su se našli krompir, paradajz, testenina i čaj, koji su tokom istorije iz različitih delova sveta postali sastavni deo ishrane mnogih naroda.
Iako su neki podržali ideju da se deci ponudi više tradicionalnih jela, mnogi su ocenili da za to nije neophodno zabranjivati picu.
Oglasili se i stručnjaci za ishranu
U raspravu su se uključili i stručnjaci koji su ukazali na to da kvalitet školskog obroka zavisi od sastava namirnica, veličine porcije i ukupne ishrane dece.
Nutricionistkinja Aleksandra Razarenova objasnila je da povremeno konzumiranje pice ne mora predstavljati problem ukoliko dete inače ima uravnoteženu ishranu.
Prema njenom mišljenju, mnogo je važnije voditi računa o kvalitetu sastojaka i redovnim obrocima nego posmatrati određeno jelo kao automatski štetno.
Sličan stav izneo je i vlasnik jedne moskovske pekare, koji je naglasio da se kvalitetna pica može pripremiti od dobrih sastojaka i da nije nužno loš izbor za povremeni obrok.
Reagovali su čak i u Italiji
Rasprava o pici nije ostala ograničena samo na Rusiju.
Predlog su komentarisali i predstavnici italijanske gastronomske scene, među kojima su bili stručnjaci za ishranu i poznati majstori za pripremu pice.
Oni su ukazali na to da tradicionalna italijanska pica, pripremljena od kvalitetnih sastojaka i servirana u odgovarajućoj porciji, može biti deo raznovrsne ishrane.
Napuljski majstor za pice Đino Sorbilo kritikovao je inicijativu i najavio pripremu posebne „Pice za Rusiju“.
Ova reakcija dodatno je pokazala koliko je rasprava o jednom školskom obroku prerasla u širu kulturnu i političku temu.
Da li će pica zaista biti zabranjena?
Uprkos burnoj raspravi, zabrana pice u ruskim školama zasad nije uvedena.
Nakon protivljenja pojedinih političara i izostanka potrebne podrške, od predloga se za sada odustalo.
Važeći ruski sanitarni propisi ne zabranjuju posluživanje pice u školama, a odluke o jelovnicima donose nadležne ustanove u skladu sa pravilima o ishrani i zdravstvenoj bezbednosti.
To znači da pica i dalje može da se nalazi na školskim jelovnicima tamo gde ispunjava propisane standarde.
Kada politika stigne i do školskog tanjira
Ova neobična inicijativa pokazala je koliko se politička i kulturna pitanja mogu preneti i na najobičnije svakodnevne navike.
Dok jedni smatraju da je potrebno više promovisati tradicionalnu domaću kuhinju, drugi upozoravaju da zabrana stranih jela nije pravi način za očuvanje nacionalne kulture.
Pica je tako, makar na kratko, postala tema političkih rasprava u Rusiji, iako je reč o jednom od najpopularnijih jela na svetu.
Za sada će ruski učenici moći da nastave da jedu picu u školama u kojima se ona već služi, dok pitanje njenog mesta u školskim jelovnicima ostaje otvoreno za buduće rasprave.














