Dolaskom hladnijih dana svako domaćinstvo želi imati ugodno zagrijane prostorije. Međutim, upravo na početku sezone grijanja često se pojavljuju problemi koji mogu izazvati zabrinutost. Jedan od najčešćih jeste situacija u kojoj radijator ostaje hladan, iako je grijanje uključeno i ostali dijelovi sistema naizgled rade normalno.
Mnogi tada odmah posegnu za ključem za odzračivanje, vjerujući da se unutar radijatora nakupio zrak koji sprečava pravilno zagrijavanje. Iako to zaista može biti uzrok, ponavljanje istog postupka neće pomoći ako se pravi problem nalazi na drugom mjestu.
Zato je prije bilo kakve ozbiljnije intervencije važno provjeriti nekoliko osnovnih stvari. Prije svega, potrebno je ustanoviti da li je hladan samo jedan radijator ili isti problem postoji u cijelom stanu ili kući.

Ako ostali radijatori normalno griju, vjerovatnije je da problem ima veze s određenim ventilom ili protokom vode kroz taj radijator. Međutim, ako su sve prostorije hladne, uzrok bi mogao biti povezan s kotlom, cirkulacijom ili zajedničkim dijelovima instalacije.
Jedan od razloga zbog kojih radijator ne grije može biti zaglavljen termostatski ventil. Ovaj dio sistema reguliše količinu tople vode koja prolazi kroz radijator i tako pomaže održavanju željene temperature.
Tokom proljeća i ljeta, kada grijanje nije potrebno, ventil može dugo ostati u istom položaju. Kada ponovo počne hladno vrijeme, ponekad se dogodi da se njegov unutrašnji mehanizam ne pomjera pravilno.
Zbog toga radijator može ostati potpuno hladan čak i kada je regulator okrenut na najvišu vrijednost. Ukućani tada često pomisle da grijanje nije dovoljno jako, iako topla voda zapravo ne može normalno prolaziti kroz ventil.
Kod nekih modela moguće je ukloniti termostatsku glavu i provjeriti malu metalnu iglicu koja se nalazi ispod nje. Međutim, to treba raditi samo ako proizvođač predviđa takav postupak.
Iglica bi se trebala lagano pomjerati i vraćati u prvobitni položaj. Ako ostaje zaglavljena, moguće je da ventil ne funkcioniše pravilno.
Posebno je važno naglasiti da se iglica ne smije nasilno povlačiti, uvrtati ili pritiskati kliještima. Takvo postupanje može oštetiti mehanizam i dovesti do curenja vode. Ako se problem ne može riješiti blagom provjerom, najbolje je pozvati stručnu osobu.
Ponekad uzrok nije u samom termostatskom ventilu, nego u ograničenom protoku vode. Radijatori imaju dovodne i povratne dijelove instalacije koji omogućavaju cirkulaciju zagrijane vode.
Ako je neki od ventila zatvoren ili previše prigušen, toplota možda neće stizati do radijatora u dovoljnoj količini.
Ovakve situacije mogu nastati nakon zamjene radijatora, određenih popravki ili prethodnog podešavanja sistema. Čak i mala promjena u protoku vode može uticati na zagrijavanje pojedinih prostorija.

Ipak, nije preporučljivo nasumično otvarati ili zatvarati sve ventile. Njihovi položaji ponekad su pažljivo podešeni kako bi se toplota ravnomjerno raspoređivala kroz cijelu kuću.
Ako se jedan ventil bez provjere potpuno otvori, može doći do promjene protoka i slabijeg zagrijavanja drugih radijatora. Zbog toga je korisno prvo pogledati upute za konkretan sistem ili zatražiti savjet majstora.
Još jedan važan detalj koji mnogi zaboravljaju jeste pritisak vode u sistemu centralnog grijanja.
Kada se radijatori odzračuju, iz instalacije može izaći određena količina vode. Kod zatvorenih kućnih sistema to ponekad dovodi do pada pritiska, što može otežati normalno funkcionisanje grijanja.
Vrijednost pritiska obično se može očitati na manometru koji se nalazi na kotlu. Međutim, odgovarajući pritisak nije isti za svaki uređaj, zbog čega se treba pridržavati preporuka proizvođača.
Ako je potrebno dopuniti sistem, postupak se mora obaviti pravilno. Pretjerano dopunjavanje ili nepravilno rukovanje instalacijom može izazvati dodatne probleme, pa osobe koje nisu sigurne u postupak trebaju potražiti stručnu pomoć.
Stanari zgrada priključenih na zajedničko ili daljinsko grijanje ne bi trebali samostalno mijenjati pritisak u zajedničkoj instalaciji.
Problem hladnog radijatora može biti povezan i s nečistoćama koje se tokom godina nakupljaju unutar sistema.
U starijim instalacijama mogu nastati naslage korozije, mulja i drugih sitnih čestica koje postepeno otežavaju prolazak vode.
Jedan od mogućih znakova jeste situacija u kojoj se gornji dio radijatora zagrijava, dok donji ostaje znatno hladniji.
Međutim, nije svaka razlika u temperaturi dokaz da je radijator začepljen. Sasvim je uobičajeno da određeni dijelovi budu nešto hladniji dok se toplota prenosi na zrak u prostoriji.
Veću pažnju potrebno je obratiti ako je razlika izrazita i ako prostorija ne može postići temperaturu koja je podešena na termostatu.
U takvoj situaciji stručnjak može procijeniti da li je potrebno čišćenje radijatora, ispiranje instalacije ili provjera cirkulacione pumpe.

Posebno zabrinjavajući znakovi mogu biti stalni pad pritiska, curenje vode i potreba da se isti radijator iznova odzračuje. Takvi problemi mogu ukazivati na kvar koji zahtijeva detaljniju provjeru.
Zbog toga nije dobro ignorisati promjene koje se ponavljaju tokom sezone grijanja. Pravovremeno održavanje može pomoći u sprečavanju ozbiljnijih komplikacija i nepotrebnih troškova.
Najvažnije je da se provjere obavljaju pažljivo i bez rastavljanja dijelova instalacije koji mogu sadržavati vrelu vodu pod pritiskom.
Kada radijator ostane hladan nakon odzračivanja, najbolje je početi od jednostavnih pitanja: radi li grijanje, jesu li drugi radijatori topli i je li regulator pravilno podešen.














