U današnjem članku vam pišemo na temu korištenja sirćeta u mašini za veš i grešaka koje mnogi prave kada žele da rublje bude mekše, čistije i prijatnijeg mirisa. Iako se sirće često spominje kao jednostavno i jeftino kućno sredstvo, ono ne može riješiti baš svaki problem koji se pojavi tokom pranja.
Sirće se već dugo koristi u domaćinstvu za različite vrste čišćenja. Mnogi ga upotrebljavaju za uklanjanje kamenca, čišćenje slavina i pojedinih površina, pa nije neobično što je pronašlo svoje mjesto i u brojnim savjetima za pranje veša.
Ideja je veoma jednostavna. Smatra se da sirće može pomoći kod neugodnih mirisa, ostataka deterdženta i tvrdoće tkanine. Zbog toga ga pojedini ljudi gotovo automatski sipaju u mašinu pri svakom pranju, očekujući da će odjeća nakon toga biti posebno mekana i svježa.
Međutim, problem je u tome što nekoliko kašika sirćeta u punom bubnju i velikoj količini vode ne mora imati onoliko snažan efekat koliko se očekuje.
Sirće koje se nalazi u prodavnicama već je razblažen rastvor sirćetne kiseline. Kada se dodatno pomiješa sa vodom tokom ciklusa pranja, njegova koncentracija postaje još manja. Zbog toga rezultat često nije spektakularan, posebno ako pravi razlog neugodnog mirisa uopšte nije povezan sa omekšivačem.
Ako oprana odjeća nema svjež miris, prvo bi trebalo pogledati način na koji se pere.
Jedna od čestih navika jeste da se u isti bubanj stave peškiri, sportska garderoba, donji veš i obična svakodnevna odjeća. Iako to štedi vrijeme, različite vrste tkanina nemaju uvijek iste potrebe.
Peškiri, recimo, zadržavaju mnogo vlage. Ako se stalno peru na preniskoj temperaturi ili dugo ostaju mokri prije sušenja, mogu početi imati neugodan miris.
Zbog toga je korisno prati ih odvojeno kada je moguće i pratiti temperaturu navedenu na etiketi.
Odjeća se ne bi trebala prati po jednom pravilu samo zato što se sve može staviti u isti bubanj.
Sportska garderoba može biti još zahtjevnija.
Sintetičke majice, helanke i druga odjeća za trening lako zadržavaju znoj i mirise. Ako takva garderoba nakon treninga ostane satima zgužvana u torbi ili korpi za prljav veš, kasnije ju je teže osvježiti.
Zato je najbolje ne ostavljati mokru sportsku odjeću zatvorenu dugo vremena. Ako se ne može odmah oprati, korisno je barem ostaviti je da se prosuši.
Kada je miris posebno jak, može se razmotriti kratko namakanje u vodi sa sredstvom koje odgovara materijalu, a zatim redovno pranje prema uputstvu na etiketi.
Druga veoma česta greška nema nikakve veze sa sirćetom.
Radi se o prevelikoj količini deterdženta.
Mnogi vjeruju da će veš biti čistiji ako sipaju više deterdženta nego što je preporučeno. U praksi se može dogoditi suprotno.
Višak deterdženta može ostati u vlaknima tkanine ako se ne ispere dovoljno dobro.
Tada odjeća može djelovati teže, a ostaci sredstava za pranje mogu doprinijeti tome da se neugodni mirisi lakše zadržavaju.
Zato je mnogo pametnije koristiti količinu koju preporučuje proizvođač i uzeti u obzir koliko je bubanj pun, koliko je odjeća prljava i kakva je voda.
Još jedan problem nastaje kada se mašina napuni do samog vrha.
Odjeća mora imati prostora da se pomjera tokom ciklusa pranja. Ako je bubanj potpuno pretrpan, voda i deterdžent teže prolaze kroz sve komade, pa i ispiranje može biti slabije.
Ponekad čovjek ima osjećaj da štedi vrijeme tako što sve stavi u jedno pranje, a na kraju dobije odjeću koja nije oprana onako kako je očekivao.
Ostavljanje malo slobodnog prostora u bubnju može napraviti veću razliku nego dodavanje još jednog sredstva za pranje.
Važno je voditi računa i o samoj mašini.
Vremenom se na gumenoj brtvi, u ladici za deterdžent, filteru i drugim dijelovima mogu nakupiti vlaga, dlačice i ostaci sredstava za pranje.
Ako mašina sama ima neugodan miris, teško je očekivati da će veš iz nje svaki put izaći potpuno svjež.
Zbog toga je korisno povremeno očistiti dijelove na kojima se najviše zadržava prljavština. Nakon završenog ciklusa vrata se mogu ostaviti malo otvorena kako bi se unutrašnjost bolje osušila.
Sirće se ponekad koristi upravo za čišćenje prazne mašine, ali prije takve upotrebe trebalo bi provjeriti uputstvo proizvođača uređaja, jer nisu svi materijali i dijelovi jednako otporni na kiselinu.
Poseban oprez potreban je kod miješanja različitih sredstava.
Internet je pun domaćih recepata u kojima se zajedno koriste sirće, soda bikarbona, deterdžent i druga sredstva za čišćenje.
Međutim, nije svaka kombinacija korisna niti bezopasna.
Sirće se nikada ne bi trebalo miješati sa proizvodima koji sadrže hlorni izbjeljivač, jer takva kombinacija može dovesti do stvaranja opasnih gasova.
Zbog toga nije dobra ideja nasumično spajati sredstva samo zato što su pojedinačno poznata kao proizvodi za čišćenje.
Ako neko želi svjež i lijepo opran veš, rješenje je najčešće mnogo jednostavnije.
Potrebno je pravilno razvrstati odjeću, izabrati odgovarajući program, ne stavljati previše deterdženta, ne prepunjavati bubanj i redovno održavati samu mašinu.
Sportsku odjeću ne bi trebalo dugo ostavljati mokru, a peškire je dobro prati na temperaturi koju tkanina može sigurno podnijeti.
Sirće može biti pomoćno sredstvo u domaćinstvu, ali ne treba očekivati da će jedna mala količina tokom svakog pranja riješiti sve probleme sa mirisima i tvrdoćom tkanine.
Ako rublje ne miriše svježe, mnogo je korisnije pronaći pravi uzrok nego jednostavno dodavati sve više različitih proizvoda u mašinu.
Ponekad je problem u količini deterdženta, ponekad u vlažnoj sportskoj odjeći, a nekada u prljavoj ladici ili gumenoj brtvi.
Na kraju se pokazuje da tajna svježeg veša često nije u jednom posebnom triku, već u nekoliko jednostavnih navika koje se redovno primjenjuju.
Čista mašina, pravilno sortiranje, odgovarajuća temperatura i umjerena količina deterdženta mogu dati mnogo bolji rezultat nego stalno eksperimentisanje sa različitim domaćim mješavinama.
