U današnjem članku vam pišemo na temu manjeg računa za struju tokom dana kada klima gotovo neprestano hladi dom. Nekoliko malih promjena u svakodnevnim navikama može pomoći da ukućanima bude prijatno, a da uređaj ne radi više nego što je potrebno.
Račun za električnu energiju mnoge iznenadi tek kada ljetni mjesec završi. Dok traju vrućine, pažnja je uglavnom usmjerena na to da se stan što prije rashladi i da noć prođe bez prevrtanja u zagrijanoj sobi. Tek kasnije dolazi pitanje gdje je potrošeno toliko struje. Odgovor često nije u jednom velikom propustu, nego u sitnicama koje se ponavljaju: preniskoj temperaturi, otvorenom prozoru, nezaštićenim staklima i uređaju čije je održavanje dugo odgađano.
Prije posezanja za daljinskim upravljačem korisno je pogledati šta se tokom dana dešava u prostoriji. Ako sunce satima obasjava prozore, namještaj i pod, toplota se već nakupila prije uključivanja klime. Roletne i zavjese zato imaju praktičnu ulogu. Njihovim zatvaranjem u pravo vrijeme smanjuje se zagrijavanje, pa uređaj kasnije ima lakši posao. Najjednostavnija ušteda često počinje sprečavanjem da toplota uđe u dom, dok se ugoda još može sačuvati bez dodatnog hlađenja.
Jednako je važna navika provjetravanja. Ukućani ponekad ostave prozor odškrinut jer žele svjež zrak, dok klima istovremeno pokušava održati zadanu temperaturu. Tako se rashlađeni zrak stalno zamjenjuje toplijim. Praktičnije je prostor provjetriti odvojeno, a prozore zatvoriti tokom hlađenja. Vrata prema dijelovima stana koji se ne koriste također mogu ostati zatvorena, ukoliko to odgovara rasporedu prostorija. Na taj način klima hladi prostor u kojem osvježenje zaista treba.
Tek nakon toga dolazi podešavanje temperature. Broj od osamnaest stepeni mnogima djeluje kao obećanje brzog olakšanja, naročito nakon boravka napolju. Međutim, zadavanje izrazito niske vrijednosti ne ubrzava automatski rashlađivanje doma. Može samo produžiti rad i dovesti do toga da prostor postane hladniji nego što ukućanima odgovara. Klima se podešava prema željenoj ugodi, a ne prema jačini trenutnog osjećaja vrućine. Takav pristup smanjuje nepotrebno hlađenje i troškove koji ga prate. www.energy.gov
Razuman početak može biti podešavanje između dvadeset četiri i dvadeset šest stepeni. Potom se temperatura prilagođava postepeno, umjesto velikim promjenama svakih nekoliko minuta. Nekome će odgovarati viša vrijednost, dok će drugome trebati nešto niža, zavisno od prostora i ličnih potreba. Cilj je pronaći najvišu temperaturu pri kojoj boravak ostaje prijatan. Upravo takvo podešavanje preporučuje američko ministarstvo energetike kao način da se smanji potrošnja tokom hlađenja. www.energy.gov
Dodatno osvježenje može pružiti ventilator. Strujanje zraka često omogućava da se ukućani osjećaju ugodno i kada je klima podešena na nešto višu temperaturu. Ventilator zato može biti koristan tokom rada za stolom ili odmora na kauču. Ipak, njegova svrha je prvenstveno da rashladi osjećaj osobe koja boravi u prostoriji. Rad ventilatora u praznoj sobi uglavnom ne donosi istu korist, pa ga treba ugasiti kada više nikome ne služi. www.energy.gov
Posebno pitanje predstavlja odlazak na posao ili višesatno odsustvo. Česta je pretpostavka da klimu treba ostaviti uključenu kako kasnije ne bi morala ponovo rashlađivati stan. Međutim, neprekidan rad nije univerzalno najštedljiviji izbor. Kada niko ne boravi kod kuće, viša zadana temperatura ili isključivanje uređaja mogu smanjiti nepotrebnu potrošnju. Odluka ipak treba uzeti u obzir stvarne uslove u domu i potrebe onih koji ostaju unutra, uključujući kućne ljubimce.
Tajmer može pomoći da se rad uređaja uskladi s dnevnim rasporedom. Vlasnik tada ne mora hladiti prostor tokom cijelog odsustva samo da bi ga po povratku dočekala prijatna temperatura. Slično vrijedi za funkcije koje nose oznake Eco, Sleep ili Auto. Njihovo značenje zavisi od konkretnog modela, pa je korisno pročitati objašnjenje proizvođača. Jedna opcija može ograničavati snagu, druga mijenjati temperaturu, a treća upravljati ventilatorom. Najbolji rezultat dolazi kada vlasnik zna šta njegov uređaj radi.
Ponekad problem uopće nije u podešavanju, nego u filteru koji je prekriven prašinom. Slabiji protok zraka otežava rad, a vlasnik to pokušava nadoknaditi dodatnim spuštanjem temperature. Zaprljan filter može smanjiti efikasnost hlađenja, zato ga treba redovno pregledati i održavati prema uputama. Neki filteri se peru, dok se drugi zamjenjuju. Postupak se ne bira napamet, jer pogrešno čišćenje može oštetiti dio koji treba pomoći uređaju da pravilno radi. www.energy.gov
Ako klima počne curiti, neuobičajeno se čuje ili hladi slabije nego ranije, vrijedi potražiti stručni pregled. Dostupni filter može održavati vlasnik, ali unutrašnji kvarovi zahtijevaju drugačiji pristup. Daljnje snižavanje temperature neće ukloniti uzrok problema. Servis i pravilne navike zato se dopunjuju: jedno pomaže da uređaj bude ispravan, a drugo da njegova svakodnevna upotreba odgovara potrebama domaćinstva.
Promjene je najlakše uvoditi postepeno. Jednog dana mogu se ranije spustiti roletne, zatim temperatura povećati za stepen i prilagoditi vrijeme uključivanja. Ukućani tako mogu primijetiti šta im odgovara, bez odricanja od potrebnog osvježenja. Uz praćenje potrošnje tokom sličnih vremenskih uslova, lakše će procijeniti koje navike u njihovom stanu donose korist i koliko hlađenja im je svakodnevno zaista potrebn
